(komentar početka sure "El-Mu'minun)

 
U predaji koju navodi Ahmed od Omera bin Hattaba stoji: "Kada je Allahovom poslaniku, s.a.v.s, jednom dostavljana objava uz njegovo lice čuo se glas poput zujanja pčela – Tu smo se zadr?ali jedno vrijeme, a potom se okrenuo prema kibli, digao ruke i molio: - Gospodaru moj, povećaj nam a ne umanji, počasti nas a ne uskrati, podaj nam a ne zabrani, uzvisi nas a nemoj nas poniziti, budi s nama zadovoljan i učini nas zadovoljnim Tobom – zatim je rekao: - Objavljeno mi je deset ajeta, ko ih bude prektikovao ući će u D?ennet. Zatim je citirao: "Kad eflehal mu'minun" sve do desetog ajeta...

En-Nesai u svom "Tefsiru" navodi predaju u kojoj stoji da je hazreti Ai?a, r.a, majka pravovjernih, bila upitana kakav je bio moral Resulullaha, a ona je odgovorila: "Moral Allahova poslanika je bio Kur'an", te proučila prvih deset ajeta sure El-Mu'minun.

"Ono ?to ?ele – vjernici će postići."

?to znači da su vjernici oni koji su uspjeli, sretnici koji su nadvladali ?ivotne nedaće, oni koji su opisani navedenim osobinama.

"(A to su) oni koji namaz svoj ponizno obavljaju."

Najčuveniji mufessir iz reda ashaba i tabi'ina, na kojeg se pozivaju svi kasniji tradicionalisti, Ibnu Abbas, Allah bio zadovoljan s njim ka?e: "Pod pojmom ha?iun podrazumijevaju se oni koji namaz obavljaju sa strahopo?tovanjem i dostojanstveno". Hasan Basri ovaj termin razumijeva kao osjećaj poniznosti pred Stvoriteljem, koji se srčano do?ivljava, poslije čega dolazi pobo?no obaranje pogleda i velikodu?no ?irenje krila dobrote i plemenitosti, dok Muhammed bin Sirin ka?e: "U početku su ashabi Allahova poslanika, s.a.v.s, u namazu dizali poglede prema nebu, a nakon objavljivanja ovih ajeta obarali su poglede ka mjestu činjenja sed?de."

Hu?u' – skru?enost će postići onaj ko svoje srce ve?e za namaz a odvrati ga od svega ?to nema blisku vezu sa namazom. Tada će namaz klanjaču biti duhovna relaksacija i radost srca, upravo onako kako je rekao Allahov poslanik, a.s: - Omiljeni su mi od va?eg dunjaluka miris i ?ene, a radost srca moga je u namazu. (Ahmed i Nesai).

Prema izjavama nekih očevidaca pokreti Poslanika, s.a.v.s, u namazu bili su tako lagahni kao da je na ramenima i glavi imao ptice. S druge strane, Poslanik, s.a.v.s, osuđivao je brzinu, okretanje i igranje dijelovima odjeće u namazu. Hazreti Ai?a, r.a, rekla je: "Pitala sam Allahovog poslanika, s.a.v.s, za okretanje u namazu i on mi je odgovorio: - "To je otimačina koju ?ejtan grabi od čovjekovog namaza." (Buhari)

To su postupci koji bitno utiču na hu?u' – skru?enost i prisebnost u namazu i zbog toga ih moramo otkloniti i svesti na najmanju mjeru.

"I koji ono ?to ih se ne tiče izbjegavaju,"

Pravi vjernici izbjegavaju i riječi i djela od kojih koristi nema niko, kao ?to Uzvi?eni u drugom ajetu veli: ... "i koji, prolazeći pored onoga ?to ih se ne tiče, prolaze dostojanstveno." (El-Furkan, 72) Poslanik, s.a.v.s, rekao je u vezi s tim: «Od lijepih stvari u islamu je da se čovjek kloni onoga ?to ga se ne tiče«. – Od velikih mudrosti jednog čovjeka je da kontrolira svoj govor, odnosno da govori ?ta treba i kad treba. Moramo znati da kad god ne?to izustimo u prilici smo da se ogrije?imo ili okoristimo ili ka?emo ne?to od čega niko nema ni ?tete ni koristi. Izgovorena riječ je poput odapete strelice, nikad je vi?e ne mo?emo vratiti. Hazreti Alija, r.a, izjavio je: "Kad god sam ?utio nisam se pokajao, a toliko puta sam zbog govora sam sebe korio.

"I koji zekat udjeljuju."

Po?to je ajet objavljen u Mekki a zekat propisan u Medini neki mufessiri smatraju da se pod pojmom zekat misli na či?ćenje od vi?ebo?tva i drugih dinskih nečistoća. Međutim, preovladavajuće je mi?ljenje da se misli na či?ćenje du?e i imetka od mogućih grijeha i nesvjesno, nedozvoljeno zarađenog imanja, po?to potpun vjernik u Jedinog Allaha mora voditi računa o či?ćenju i jednog i drugog.

Bez obzira na navedena shvatanja, zekat je jedna od temeljnih islamskih obaveza za imućne muslimane, spomenuta na brojnim mjestima u Kur'anu. Udovoljavajući toj obavezi muslimani pokazuju svoju dare?ljivost koja uveliko doprinosi materijalnom jačanju bejtul mala – zajedničkog fonda za razvoj općekorisnih aktivnosti muslimana. Utajom zekata čovjek na sebe navlači Allahov gnjev i srd?bu i sigurno umanjuje svoju imovinu na ovom svijetu a na onom zaslu?uje sigurnu kaznu. Na osnovu ajeta i hadisa, islamski učenjaci su kazali da Alah, d?.?, neće muslimanu kabuliti četiri stvari bez druge četiri: pokornost Allahu, d?.?, - bez pokornosti Poslaniku, s.a.v.s, zahvalnost Allahu, d?.?, - bez zahvalnosti roditeljima, vjerovanje – iman - bez dobrih djela i namaz - bez zekata.

Imajući na umu izvore finansiranja kao i uslove u kojima radi Islamska zajednica u BiH, organizirana akcija prikupljanja zekata i sadekatul fitra, pokrenuta prije tridesetak godina, ima svoju potpunu primjenu i smisao. Utoliko prije, ?to smo uz sve ratne nedaće, spsiv?i se od potpunog uni?tenja, hvala Allahu, d?.?, uspjeli reaktivirati pet medresa i osnovati dvije islamske pedago?ke akademije koje se, za sada, finansiraju isključivo donacijama. Muslimanima ovog podneblja ova vjerska obaveza je od esencijalnog značaja. Stoga je na svim faktorima u IZ da va?nost zekata i sadekatul fitra, posebno u toku ramazana u potpunosti pribli?e na?im d?ematlijama kojih je, elhamdulillah, sve vi?e. Ukoliko uspijemo u tome, spomenute odgojno–obrazovne ustanove imat će svoju perspektivu, u protivnom, suočit će se sa brojnim pote?koćama a mo?da i sa prestankom njihovih aktivnosti.

"I koji stidna mjesta svoja čuvaju, osim od ?ena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista prijekor ne zaslu?uju; - a oni koji i pored toga tra?e, oni u zlu sasvim pretjeruju."

To su oni koji svoje polne organe čuvaju od onoga ?to je Allah zabranio i koji ne čine blud i nastranosti svojstvene lezbijkama i homoseksualcima. Ne pribli?avaju se, osim svojim suprugama, a koji suprotno tome postupaju, oni su razvratnici. Imami ?afija te ajete uzima kao dokaz i za zabranu onanije, samozadovoljavanja.

Razgolićenost i razvrat masovne su pojave savremenog dru?tva koje, na?alost nisu mimoi?le ni muslimanske zajednice. Svjedoci smo sve ekstremnijeg načina odijevanja, posebno u slučaju ?ena. Godi?nji odmori skoro da su postali nezamislivi bez odlaska na morske pla?e. Među obna?enim kupačima znatan broj je i d?amijskih ljudi pa čak i dio uleme. Pravi vjernik zna da to srozava njegovo vjerovanje i dostojanstvo. On zato vodi brigu o stidnim mjestima svojim. čuvanje stidnih mjesta preventivno djeluje na uspostavu moralne ličnosti i zajednice koja je temelj općem napretku. Zato islam zabranjuje svaki postupak koji vodi tom činu. Sehl bin Sa'd ka?e da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: "Ko mi garantuje za ono ?to je između njegovih vilica (jezik) i između njegovih nogu (polni organ) ja mu garantujem D?ennet." (Buhari) Skoro najče?ći uzročnici velikih grijeha su upravo ta dva organa.

"I koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu."

Znači, kada im se ne?to povjeri, to ne iznevjere, nego bri?no čuvaju. Kada se dogovore o nečemu ili potpi?u ugovor, to ispo?tuju. Ne pona?aju se poput munafika koje je Resulullah, s.a.v.s, okarakterisao na sljedeći način: "Licemjer ima tri odlike: kada govori la?e, kada obeća ne izvr?i, a kada mu se ne?to povjeri iznevjeri."

čuvanje povjerenih amaneta je odlika karakternih ljudi, a pravog vjernika je te?ko zamisliti bez čvrstog karaktera.

"I koji namaze svoje na vrijeme obavljaju."

"Obavljanje namaza na vrijeme jedni shvataju u propisanom namaskom vremenu, a drugi odmah s početkom namaskog vremena. Ibnu Mes'ud, r.a, pitao je Poslanika, s.a.v.s: "Koje je djelo Allahu najdra?e? Odgovorio je: - Namaz na vrijeme, - A ?ta onda? – Dobročinstvo prema roditeljima – rekao je. – A potom? – D?ihad na Allahovom putu." (Buharija i Muslim)

Pod čuvanjem namaza Katade razumijeva klanjanje namaza na vrijeme kao i propisno izvr?enje rukua i sed?de.

Interesantno je napomenuti da je Uzvi?eni počeo nabrajanje pohvaljenih svojstava namazom i zavr?io namazom, To upućuje na vrijednost i značaj namaza ?to dodatno razumijevamo iz Alejhisselamovog hadisa koji glasi: "Znajte da vam je najva?niji posao namaz, a samo pravi mu'min redovito čuva abdest." (Muslim)

Nakon ?to je Alah, d?.?, spomenuo vjernike i svojstva na kojima ustrajavaju, rekao je:

"Oni su dostojni nasljednici, koji će D?ennet naslijediti, oni će u njemu vječno boraviti."

Dakle, mu'mini sa navedenim karakteristikama ući će i boraviti u D?enneti-firdevsu, koji je na najvi?em stepenu i u sredi?tu D?enneta. Kada vjernici, inače, mole Allaha za D?ennet, trebaju da Ga mole za Firdevs. Pejgamber, s.a.v.s, je u vezi s tim rekao: "Kada Allaha molite za D?ennet, molite Ga za Firdevs, jer je on najuzvi?eniji i u centru je. Iz njega izviru d?ennetske rijeke, a iznad njega je Ar?ur-Rahman, prijesto Svemilosnog." (Buhari i Muslim)

Kada se za navedenu grupu pravih mu'mina ka?e "oni su dostojni nasljednici" D?enneta, pitamo se kako? Muhammed, s.a.v.s, nam je to pojasnio rekav?i: "Svi vi imate po dva mjesta i boravi?ta, mjesto u D?ennetu i mjesto u D?ehennemu. Kada čovjek umre i ode u D?ehennem, stanovnici D?enneta naslijede njegovo upra?njeno mjesto." (Ebu Hatim) Uzvi?eni je u drugim ajetima istaknuo:

"Taj D?ennet ste u nasljedstvo dobili za ono ?to ste činili." (El-E'raf, 43)

"Eto, to je D?ennet koji vam je darovan kao nagrada za ono ?to ste radili." (Ez-Zuhruf, 72)